29. novembar 2008. | Blic
U svetskim arheološkim krugovima do juče se smatralo da je vreme epohalnih otkrića za nama. Međutim, poslednja reč tehnike (geofizička i geomagnetska prospekcija, ili snimanje pod zemljom) dovodi do neočekivanih nalaza. Najnoviji se tiče Carske palate (na listi svetske baštine Uneska od 2007.), blizu Zaječara, gde su izvan zidina Galerijevog letnjikovca detektovani objekti koji su iznenadili stručnjake. Gabariti ovih objekata naučnike navode na pretpostavku da se tu nekada nalazio grad.
O rezultatima petogodišnjih istraživanja (snimanja terena i iskopavanja), razgovaramo sa Borom Dimitrijevićem, direktorom Narodnog muzeja Zaječar, dr Gertom fon Bilov iz Arheološkog instituta u Frankfurtu, i Hansom Diterom Paušom iz agencije Sensys, angažovane da pomoću svog instrumenta detektuje šta se nalazi pod zemljom.
- Nakon što je akademik Dragoslav Srejović pronašao natpis Felix Romuliana, portrete cara Galerija (trenutno na izložbi Rim i varvari u Bonu), Herkula i Jupitera, mozaike… čime je potvrđeno da je palatu podigao rimski imperator, usledila su iščitavanja starih spisa. U Laktancijevim je pronađeno da je Galerije rođen u omanjem selu, nedaleko od Serdike (današnje Sofije), i da je bio čuvar stoke. Po svoj prilici to nije tačno, ukazuju upravo detektovani objekti oko palate, a njih je čak trideset. Da je reč o mestu sa gradskim odlikama, govori nam i snimak vodovoda koji, izvesno, selo sebi ne bi moglo da priušti - ističe Dimitrijević.
O tome koji bi to grad mogao biti, Dimitrijević trag nalazi u beleškama kasnijeg rimskog hroničara Pseudo Aurelija, koji piše da je „u oblasti grada Akve (Prahovo), na mestu zvanom Romulijanum, rođen i sahranjen rimski imperator Galerije”, kao i da je mesto „dobilo ime po njegovoj majci Romuli”. Grupu objekata koju su arheolozi upravo pronašli, na zapadnoj strani palate, čine tri crkvice i jedna građevina duga više od 30 metara, a široka deset, sa nastavkom koji sejalica (kako arheolozi zovu mašinu pristiglu iz Nemačke) nije mogla da snimi.
- Pretpostavljam da je reč o hramu na osnovu izuzetno debelih zidova koji se na snimku lepo vide, a poznato je da su i Galerije i Romula, njegova majka, po kojoj je dao naziv palati, bili pagani, znači da su poštovali razna božanstva i podizali im hramove - kaže Dimitrijević.
Dosadašnja ispitivanja pomoću najnovije tehnologije arheolozima omogućavaju da vide šta se pod zemljom nalazi, ali ne i da prepoznaju namenu objekata. Fizičar Hans Diter Pauš objašnjava da sejalica radi pomoću magnetskih talasa koje šalje pod zemlju, da je preko GPS-a povezana sa satelitom, što mu omogućuje da ono što usnimi ubrzo vidi na ekranu kompjutera. Instrument je dva metra širok, ima šest polja (detektora), a vuče ga džip. Veoma je skup (oko 60.000 evra) i još nije u masovnoj upotrebi u arheologiji.
Dr Gerta fon Bilov, pak, napominje da ova sprava štedi i novac i vreme, jer istraživanje ubrzava čak osam puta. Upravo zahvaljujući njenom zalaganju, pre pet godina je i potpisan prvi međudržavni ugovor koji je doneo najnovija otkrića.
S nemačke strane, projekat finansira Rimsko-germanska komisija, institucija sa tradicijom dugom 180 godina.
Prošle godine Feliks Romulijana imala je 32.000 posetilaca, a ove 42.000. Biće ih znatno više kada se započeti poslovi okončaju. Reč je o sledećim investicijama: